Nema proizvoda u korpi.
18. oktobar 2026
Šta su Category Entry Points (CEP) u marketingu i kako se koriste?
Saznajte šta su category entry points (CEP), kako ih identifikovati i primeniti za jačanje mentalne dostu...


Pravo pitanje nije kako pronaći još jednu ideju, već gde tražiti inspiraciju koja može da dovede do nečeg zaista novog i relevantnog. Jer dobra ideja najčešće ne nastaje kopiranjem onoga što je već urađeno, već pronalaženjem uvida koji drugima promiču. Upravo zato kreativna inspiracija ne mora da bude tamo gde je marketari najčešće traže.
Kreativna blokada postaje poseban problem u poslovima u kojima je potrebno kontinuirano stvarati nove ideje. Za marketare koji redovno osmišljavaju kampanje, pitanje nije samo gde pronaći još primera, već kako pronaći izvor inspiracije koji neće voditi ka ponavljanju već viđenog.
Liste trendova za 2027. već postoje u velikom broju. Mnogo ređe se govori o tome gde marketari, koji neprestano smišljaju nove ideje, pronalaze inspiraciju i kako taj proces učiniti manje slučajnim, a više pouzdanim izvorom kreativnosti.
Kada dođe do kreativne blokade, prirodna reakcija je traženje dodatnih referenci, još jednog videa sa savetima ili još jednog primera iz iste industrije. Problem je što više referenci ne znači automatski i više originalnosti. Istraživanja kreativnosti pokazuju znatno složeniju sliku.
Kada vidimo postojeće rešenje, ono može da postane mentalna referentna tačka. Umesto da istražujemo šta je sve moguće, počinjemo da razmišljamo unutar granica onoga što smo već videli, efekat poznat kao kreativna fiksacija (fixation).
Rad iz 2026. godine The Impact of Example Exposure on Creative Performance: A Three-Level Meta-Analysis obuhvatio je 83 studije o tome kako postojeći primeri utiču na kreativno razmišljanje. Rezultati pokazuju da primeri mogu da pomognu ljudima da bolje razrade rešenje, ali ne znače nužno da će osmisliti više različitih ili originalnijih ideja. Mnogo zavisi od toga kakav je primer prikazan i da li ga osoba koristi kao polaznu tačku za razmišljanje ili kao obrazac koji treba ponoviti.
Poenta nije u tome da primere treba izbegavati. Problem nastaje kada se koriste kao gotov obrazac umesto kao početna tačka za razmišljanje. Tuđe rešenje može da pomogne da se prepozna princip koji funkcioniše, ali kopiranje iste forme sužava prostor za novu ideju.
I način konzumiranja sadržaja može da utiče na obradu informacija. Istraživanje o kratkim videima i pamćenju, objavljeno 2026. godine u časopisu npj Science of Learning uporedilo je fragmentisano gledanje više kratkih videa sa jednim kontinuiranim videom iste ukupne dužine i sadržaja. Učesnici iz grupe sa kratkim video formatima ostvarili su slabiju tačnost na testu pamćenja.
Rezultat ne znači da kratak sadržaj sam po sebi ne funkcioniše. Pre pokazuje da fragmentisano konzumiranje informacija može da oteža njihovo povezivanje i pamćenje. Sačuvati savet nije isto što i primeniti ga.
Koliko puta si sačuvao post sa deset saveta, i koliko si tih saveta zaista primenio?
Razlika je u pitanju koje postavljaš dok gledaš primer.
Loš način „Treba mi ideja → pogledam šta drugi rade → napravim nešto slično.“
Bolji način „Treba mi ideja → pogledam primer → analiziram princip koji stoji iza njega → primenim taj princip u potpuno drugom kontekstu.“
Ako konkurentski brend koristi humor u oglasu, pogrešan zaključak je „treba i mi da napravimo smešan oglas“. Pravo pitanje glasi: zašto humor ovde funkcioniše? Da li prekida očekivani obrazac? Da li pojednostavljuje poruku? Da li stvara kontrast? Tek kada se prepozna princip, on može da se prenese u sasvim drugačije rešenje, mnogo vredniji ishod od kopiranja forme.
Ne pitaj samo šta su drugi uradili. Pitaj zašto je to rešenje funkcionisalo, i kako taj princip možeš da primeniš na potpuno drugačiji način.
Prava inspiracija najčešće dolazi iz posmatranja stvarnog sveta izvan ekrana, ne iz zatvorenog kruga marketinškog sadržaja koji se svakodnevno konzumira.
Inspiracija za marketinške ideje ne dolazi samo iz kampanja, trendova i sadržaja koji objavljuju drugi marketari. Važan izvor mogu biti i informacije o stvarnim korisnicima: njihovo ponašanje, pitanja, komentari, potrebe i problemi sa kojima se susreću. Takvi uvidi mogu da pomognu i pri preciznijem targetiranju publike, jer omogućavaju bolje razumevanje toga kome se brend obraća i šta je toj publici relevantno.
Istraživanja iz oblasti customer insights ukazuju na značaj posmatranja, testiranja i interpretacije ponašanja korisnika u procesu razvoja novih ideja i rešenja. Cilj nije samo prikupljanje informacija o kupcima, već njihovo pretvaranje u uvide koji mogu da podrže donošenje odluka i inovacije.
Postoji razlika između onoga što korisnici kažu i onoga što zaista rade. Zbog toga se u istraživanju potrošača koriste različite metode posmatranja ponašanja u stvarnom kontekstu.
Za marketare, izvori ovakvih uvida mogu biti:
Ove informacije ne treba automatski posmatrati kao reprezentativan podatak o celom tržištu. One predstavljaju signal koji može ukazati na temu koju treba dodatno proveriti i istražiti.
Važno je razlikovati inspiraciju od gotovog rešenja. Kampanja koju je napravio drugi brend, trend koji je trenutno popularan ili komentar korisnika mogu biti početna informacija, ali sami po sebi ne predstavljaju marketinšku ideju.
Dobra ideja nastaje kada se različite informacije povežu sa konkretnim problemom brenda, potrebama publike i ciljem komunikacije.
Isti princip važi i van kruga sopstvenih korisnika. Konkurencija je vredna pažnje ne zbog vizuelnog rešenja koje je napravila, već zbog principa koji stoji iza njega. Zašto je baš taj pristup rešio problem koji i tvoj brend ima. Druge industrije su još vrednije, jer često rešavaju isti komunikacioni problem (npr. kako smanjiti strah pre kupovine) u kontekstu gde nema konkurentskog pritiska da se kopira rešenje.
Zato inspiraciju ne treba tražiti samo u pitanju „Šta drugi rade?“, već i u pitanjima:
Takav pristup pretvara inspiraciju iz nasumičnog traženja ideja u kontinuiran proces prikupljanja, povezivanja i proveravanja relevantnih informacija.
Iako izlazak iz uobičajenog kruga ima veliku vrednost, industrijski sadržaj i dalje ima svoje mesto. Najkorisnije je kombinovati izvore koji prate marketinšku praksu sa istraživanjima potrošača, nagrađenim radovima i širim kulturnim kontekstom.
Industrijske publikacije i blogovi. Sajtovi kao što su Adweek i HubSpot redovno prate kampanje, nove tehnologije i promene u marketinškoj praksi. Baze poput Ads of the World dodatno pomažu pri pregledu kampanja po industriji, tržištu i tipu medija.
Kreativne nagrade. Cannes Lions i Effie Awards omogućavaju pregled radova koji su nagrađeni zbog kreativnosti, strategije i dokazivih rezultata. Njihova vrednost nije u kopiranju konkretne kampanje, već u analizi problema koji je kampanja rešavala i principa zbog kojih je rešenje bilo uspešno.
Izveštaji o potrošačima i trendovima. Istraživačke kuće poput Kantar objavljuju podatke o promenama u ponašanju, stavovima i potrebama potrošača. Kantar Consumer Trends 2026 jedan je od primera izvora koji pomažu da se ideje zasnivaju na uočenim obrascima, a ne samo na pretpostavkama.
Kulturni i društveni pokreti, muzika i umetnost. Praćenje tema izvan marketinga može da pomogne da se ranije uoče promene u jeziku, interesovanjima i ponašanju publike. Koristan dodatni izvor mogu biti i Google trendovi pretrage, jer pokazuju koje teme i načini pretraživanja dobijaju na značaju.
Iskustva pravih korisnika. Komentari, recenzije, pitanja i povratne informacije mogu da pokažu kako korisnici stvarno opisuju problem, šta im je važno i gde se pojavljuju ponavljajuće nedoumice. Takvi podaci mogu da posluže kao polazna tačka za temu, poruku ili ugao kampanje.
Prikupljanje uvida iz prethodne sekcije samo je pola posla. Druga polovina je proces kojim se ti uvidi pretvaraju u konkretnu ideju za kampanju.
Taj proces izgleda ovako:
Nakon procesa traženja inspiracije, vredi se osvrnuti i na ono što najnovija istraživanja i izveštaji govore o pravcu u kojem će se marketing kretati u 2027. godini. Izdvojeni su trendovi oko kojih se više nezavisnih izvora slaže, jer to može da ukaže na širu promenu u ponašanju potrošača, a ne samo na prolaznu temu.
Marketing u 2027. ne menja se samo kroz nove formate i alate. Menja se način na koji ljudi pronalaze informacije, biraju kome veruju i donose odluke o kupovini. AI sve više ulazi u proces pretrage i preporuke. Manje zajednice postaju važnije od samog broja pratilaca. Kreatori prelaze iz jednokratnih kampanja u dugoročnije saradnje, dok potrošači pažljivije biraju na šta će potrošiti novac.
Zato trendove nije korisno posmatrati samo kao teme za društvene mreže. Važnije je razumeti koju promenu u ponašanju potrošača svaki od njih pokazuje.
Veštačka inteligencija više nije samo alat koji marketar koristi za pisanje, analizu ili generisanje sadržaja. Sve više postaje deo samog korisničkog puta. Današnji kupci sve češće koriste AI za otkrivanje proizvoda, poređenje opcija i donošenje odluka o kupovini.
Istovremeno, marketari imaju na raspolaganju sve veći broj AI alata koji se koriste za istraživanje, analizu i kreiranje sadržaja.
To menja način na koji brend treba da razmišlja o svojoj vidljivosti. Informacije o proizvodu, usluzi i brendu treba da budu jasne, dostupne i strukturirane tako da ih AI sistemi mogu pronaći i razumeti.
Zbog toga se sve više govori o generativnoj optimizaciji pretrage (Generative Engine Optimization, GEO). Reč je o pristupu kojim se sadržaj prilagođava tako da ga generativni sistemi lakše razumeju, pronađu i potencijalno koriste kao izvor u odgovorima. To podrazumeva jasnu strukturu, konkretne podatke i precizno formulisane tvrdnje.
GEO je još u razvoju i nema potpuno standardizovana pravila. Brend koji je jasno i dosledno predstavljen u relevantnim izvorima ima veću šansu da bude prepoznat u generativnim odgovorima. Ipak, ovo nije fiksno pravilo jer se modeli, izvori podataka i načini generisanja odgovora stalno menjaju.
Veliki broj pregleda sam po sebi ne govori dovoljno o kvalitetu komunikacije. Sve veći značaj dobijaju manje zajednice okupljene oko specifičnih interesovanja, potreba i tema. U takvom okruženju relevantnost i poverenje mogu imati veću vrednost od samog dosega.
Za marketare to znači pomeranje fokusa sa što većeg broja pregleda na pronalaženje zajednica u kojima već postoji interesovanje za određenu temu. Važnije pitanje postaje gde se nalazi publika kojoj je tema relevantna i kakvu vrednost brend može da joj ponudi. To mogu biti specijalizovane Facebook grupe, Reddit zajednice, nišne stranice, forumi, Discord serveri ili manji kreatorski profili sa jasno definisanom publikom.
Promene u načinu pretrage i donošenja odluka pokazuju da AI više nije samo alat u radu marketara, već deo šireg ponašanja potrošača. Zato je važnije pratiti kako se menja put do informacije i kupovine nego posmatrati AI kao izdvojen trend.
Prema WFA (World Federation of Advertisers) izveštaju o influencer marketingu, saradnja sa kreatorima se sve više pomera ka dugoročnim odnosima. Udeo brendova koji sa kreatorima rade na dugoročnoj osnovi porastao je sa 29% u 2020. na 40% u 2025. godini. Istovremeno, udeo brendova koji koriste kampanjski model smanjen je sa 94% u 2017. na 82% u 2025.
Jedan od pravaca koji se sve češće vidi jeste prelazak sa jednokratnih kampanja na dugoročnije odnose sa kreatorima. Takav odnos kreatoru daje više prostora da sadržaj prilagodi svojoj publici, dok brend ostaje prisutan kroz duži niz objava, a ne samo jednu kampanju.
Jedan od trendova za 2027. odnosi se na takozvani nostalgični remiks (nostalgic remix). Umesto jednostavnog vraćanja stare reklame, pesme ili vizuelnog motiva, ideja je da se prepoznatljivi elementi iz prošlosti povežu sa savremenim formatima i kontekstom.
Prema Google trendovima za 2026, nostalgične kampanje mogu povećati dopadljivost brenda i do 20%. Vrednost ovog pristupa nije samo u osvrtu na prošlost, već u tome da poznate elemente predstavimo na način koji je relevantan današnjoj publici i koji će, po svemu sudeći, ostati važan i u 2027. godini.
Izvori inspiracije i trendovi za 2027. godinu predstavljaju sirovinu, a ne gotov proizvod. Trendovi pokazuju šta je relevantno u širem kontekstu, ali konkretnu ideju za kampanju i dalje treba povezati sa problemom brenda, potrebama publike i trenutkom u kojem kampanja nastaje.
Izveštaji, istraživanja i primeri mogu da pokažu pravac, ali ne mogu da zamene razumevanje konkretnog konteksta. Trend zato ne treba primeniti samo zato što je aktuelan. Njegova vrednost zavisi od toga da li odgovara problemu koji kampanja rešava i publici kojoj se obraća.
Dostupni alati, uključujući AI, mogu da pomognu u istraživanju, razradi i realizaciji ideje. Ipak, izbor pravca i procena toga šta je relevantno za brend i publiku ostaju deo strateškog i kreativnog procesa.
Kreativna blokada nije znak da marketaru nedostaje talenat, to je posledica toga kako se inspiracija traži, ne koliko se traži. Gledanje sve više sličnih primera retko donosi novu ideju. Ono što pomaže jeste kombinacija stvarnih signala od korisnika, pažljivo odabranih izvora van uskog marketinškog kruga, i jasnog razumevanja zašto neki pristup funkcioniše, ne samo da funkcioniše.
Trendovi za 2027. AI kao deo puta do kupovine, rast mikro-zajednica, dugoročne saradnje sa kreatorima, povratak nostalgiji, nisu gotova uputstva za sledeću kampanju. Oni pokazuju u kom pravcu se pomera pažnja i poverenje publike, dok konkretnu ideju i dalje pravi neko ko ume da postavi pravo pitanje: ne „šta su drugi uradili“, već „zašto je to radilo, i kako se taj princip uklapa u problem koji ja rešavam“.